Sunčana elektrana i dizalica topline: zašto zajedno rade najbolje?

Dizalica topline najučinkovitiji je način grijanja, ali povećava potrošnju struje. Sunčana elektrana proizvodi jeftinu struju, ali najviše onda kada je grijanja najmanje. Zvuči kao loš par, a zapravo je upravo suprotno: uz pravilno dimenzioniranje, pametno upravljanje i (po potrebi) spremnik sunčana elektrana i dizalica topline danas su najjača kombinacija za energetsku neovisnost slovenskog doma. Pogledajmo zašto i kako.

Zašto se tehnologije nadopunjuju?

1. Dizalica topline od 1 kWh struje proizvede 3–4 kWh topline

Suvremene dizalice topline zrak/voda postižu sezonske faktore grijanja (SCOP odnosno SPF) od oko 3–4, a geotermalne i više. Svaki kilovatsat sunčeve struje koji potroši dizalica topline dakle zamjenjuje 3–4 kWh topline iz loživog ulja, plina ili struje u klasičnim grijačima.

2. Prijelazna razdoblja i priprema tople vode: tu nastaje većina sinergije

Zimi sunčana elektrana doista pokriva samo dio potreba za grijanjem. No sezona grijanja nije samo siječanj: u ožujku, travnju, listopadu i studenom elektrana za sunčanih dana bez problema pogoni dizalicu topline, a potrošnu toplu vodu od proljeća do jeseni pokriva gotovo u potpunosti. Na godišnjoj razini to znači da važan dio topline zapravo dolazi s krova.

3. Pametno upravljanje: dizalica topline kao »toplinski spremnik«

Upravljač (SG-Ready sučelje odnosno EMS) dizalicu topline pokreće onda kada elektrana proizvodi viškove: podiže temperaturu spremnika ili potrošne vode za nekoliko stupnjeva i toplinu »pohranjuje« u vodu i zgradu. Zgrada postaje spremnik bez baterije.

4. Vremenski blokovi: zajednički nastup snižava mrežarinu

Dizalica topline među većim je trošilima u kućanstvu. Ako je EMS pokreće uz vlastitu proizvodnju ili u jeftinijim blokovima i pritom izglađuje vršna opterećenja (po potrebi uz pomoć baterijskog spremnika), ugovorena obračunska snaga ostaje niža, što prema novom obračunu mrežarine izravno snižava račun.

Koliko možete uštedjeti? (Ilustrativni izračun)

Pretpostavke: novija obiteljska kuća, godišnja potreba za toplinom 12.000 kWh i potrošna voda 3.500 kWh; dizalica topline sa SPF 3,5, dakle ukupna okvirna godišnja potrošnja struje za toplinu ~4.400 kWh; ukupna potrošnja kućanstva s grijanjem ~8.500 kWh; sunčana elektrana 10 kW (proizvodnja ~10.500 kWh/godišnje); spremnik 10 kWh; cijene: struja 0,16–0,20 EUR/kWh, loživo ulje ~1,1 EUR/l.

  • Prijelaz s ulja na dizalicu topline: trošak topline pada s oko 1.600–1.800 EUR/godišnje (ulje) na 700–880 EUR struje — ušteda 800–1.000 EUR/godišnje još prije sunčane elektrane.
  • Sunčana elektrana + spremnik: uz 60–75 % pokrivenosti ukupne potrošnje iz vlastite proizvodnje godišnji trošak struje snižava se još za okvirno 800–1.200 EUR.
  • Ukupno: tipično kućanstvo s grijanjem na ulje može godišnje troškove energije sniziti za 1.500–2.000+ EUR; investicija se uz subvencije tipično vraća za 6–9 godina. (Svi su iznosi informativni, ovise o zgradi, navikama i cijenama energenata; nisu zajamčeni.)

Subvencije: dva odvojena puta koja možete spojiti

  • Dizalica topline — Eko sklad: prema javnom pozivu za građane (u 2026. poziv 126SUB-OB26) subvencija pri zamjeni starog uređaja za loženje do 50 % priznatih troškova (najviši iznosi prema vrsti dizalice; pri prvoj ugradnji, bez zamjene, do 20 %). Prijava se prema aktualnom pozivu podnosi za već izvedenu investiciju putem eUprave.
  • Sunčana elektrana + spremnik — Borzen: za fizičke osobe prema novoj shemi samoopskrbe 675 EUR/kW s baterijskim spremnikom odnosno 250 EUR/kW bez njega (do 40 % prihvatljivih troškova).
  • Subvencije se ne isključuju — jedna investicija ide na Eko sklad, druga na Borzen. Pazite na pravilan redoslijed i dokaze; za obje uređujemo prijave za vas.

Kako kombinaciju pravilno dimenzionirati?

  1. Najprije zgrada i toplina: toplinski gubici, sustav grijanja (niskotemperaturni razvod povećava SPF), potrebna snaga dizalice.
  2. Zatim elektrana: postojećoj potrošnji pribrajamo potrošnju dizalice topline (i eventualnog električnog vozila) te elektranu dimenzioniramo prema novoj ukupnoj potrošnji, tipično 1,2–1,5 kW snage elektrane na 1.000 kWh godišnje potrošnje.
  3. Spremnik po potrebi: 1–2 kWh po kW elektrane; nije nužan, ali podiže samoopskrbu i pomaže kod ograničenja predaje i vremenskih blokova.
  4. Upravljanje: SG-Ready veza između izmjenjivača/EMS-a i dizalice onaj je spojni element koji od dva uređaja stvara sustav.

Zaključak

Sunčana elektrana i dizalica topline svaka za sebe snižavaju troškove, a zajedno mijenjaju način na koji vaš dom diše: ljeti struja s krova, zimi učinkovita toplina, a između toga pametno upravljanje koje svaki kilovatsat troši u pravo vrijeme. U JB energiji oboje projektiramo i izvodimo kao jedan sustav, uključujući obje prijave za subvencije.

Naručite besplatno energetsko savjetovanje za svoj dom: +386 7 292 7028 ili info@jb-energija.com.

Izvori:

  • Eko sklad — javni poziv 126SUB-OB26 (travanj 2026.; do 50 % pri zamjeni starog uređaja za loženje, do 20 % pri prvoj ugradnji; investicije od 1. 3. 2026.; podnošenje putem eUprave) i zatvaranje 114SUB-OB24 s 1. 7. 2026.: https://ekosklad.si [provjerite važeći poziv]; sažeci: Žurnal24, https://www.zurnal24.si/pod-streho/gradimo-obnavljamo/eko-sklad-pohitite-cas-za-oddajo-vloge-za-subvencije-se-izteka-460084; Svet24, https://svet24.si/dom/gradnja-obnova/subvencije-ogrevanje-toplotna-crpalka-prezracevanje-2026-1918939
  • Eko sklad — tehnički zahtjevi za dizalice topline (ηs prema Uredbi (EU) 813/2013, funkcija Smart Grid): https://zer.ekosklad.si/uploads/cc32e372-aec8-4298-8eb9-d21ec8ec98c2/Javni-poziv-127SUB-SOG26.pdf
  • Borzen — subvencije za samoopskrbu (675/250 EUR po kW, do 40 %): https://borzen.si/Portals/0/Točka OVE/2.3. Subvencije za spodbujanje investicij v OVE_Gorana Pirkovič.pdf
  • Akt o metodologiji za obračunavanje omrežnine (vremenski blokovi, obračunska snaga): https://pisrs.si

Povezani članci