Može li isto zemljište istodobno proizvoditi hranu i električnu energiju? Agrofotovoltaika (AFV), postavljanje fotonaponskih modula iznad poljoprivrednih površina uz očuvanu poljoprivrednu proizvodnju, u Europi je brzorastuće područje, a u Sloveniji je 2025. godine dobila prvi ozbiljan test: pilot-projekt u pokusnom voćnjaku Poljoprivrednog instituta Slovenije na Brdu pri Lukovici. Pogledajmo što projekt zapravo ispituje, kakav je zakonodavni okvir i što to znači za poljoprivredna gospodarstva i investitore.
Što je agrofotovoltaika?
Kod agrofotovoltaike moduli su postavljeni na konstrukciju iznad nasada ili između redova kultura tako da poljoprivredna proizvodnja ostaje primarna namjena zemljišta. Osim proizvodnje električne energije moduli mogu koristiti i poljoprivredi:
- zasjenjenje pri sve češćim toplinskim valovima i manje isparavanje vode;
- zaštita od tuče i jake kiše (djelomično i od mraza);
- mogućnost samoopskrbe poljoprivrednog gospodarstva električnom energijom (hlađenje, navodnjavanje, strojevi).
Ključni je kompromis to što moduli presreću dio svjetla, stoga sustav treba osmisliti tako da urod ostane količinski i kvalitativno prihvatljiv.
Pilot-projekt Brdo pri Lukovici: provjerene činjenice
Prvi slovenski pilot-projekt agrofotovoltaike javnosti je predstavljen u srpnju 2025. u pokusnom voćnjaku Poljoprivrednog instituta Slovenije (Infrastrukturni centar Brdo, Brdo pri Lukovici), uz posjet ministra okoliša, klime i energije te ministrice poljoprivrede, šumarstva i prehrane.
Podaci o projektu:
- Lokacija i kultura: istraživački voćnjak KIS-a, nasad jabuka sorte kiku; jabuke čine najveći udio slovenske voćarske proizvodnje, stoga su smislena prva testna kultura.
- Tehnologija: 208 dvostranih (bifacijalnih) fotonaponskih modula iznad redova stabala, s različitom propusnošću svjetla po poljima, ukupne vršne snage oko 52 kW; testna polja pokrivaju oko 560 m².
- Financiranje: 205.000 EUR (s PDV-om) iz tzv. drugog švicarskog doprinosa; za slične projekte trebalo bi biti dostupno još oko 2 milijuna EUR.
- Partneri: Poljoprivredni institut Slovenije, Inovacijsko-razvojni institut Sveučilišta u Ljubljani, MOPE i MKGP.
- Svrha: utvrditi je li i pod kojim uvjetima moguće postaviti sunčane elektrane na odabranim poljoprivrednim zemljištima, a da se ne smanji njihov poljoprivredni potencijal; rezultati će biti osnova za daljnje smjernice razvoja AFV-a u Sloveniji.
Projekt je istraživačke naravi, a dugoročni rezultati (utjecaj na urod, mikroklimu, ekonomičnost) bit će pripremljeni u sljedećim godinama. Prva strana i domaća iskustva su poticajna, no konačne slovenske brojke bit će poznate nakon završenih vegetacijskih sezona praćenja. Sve tvrdnje o »dokazanim« prinosima AFV-a u Sloveniji trenutačno su preuranjene.
Što kaže slovensko zakonodavstvo?
- AFV se razvija na sjecištu energetskog (ZUNPEOVE) i poljoprivrednog zakonodavstva (slovenski Zakon o poljoprivrednim zemljištima). Sustavno uređenje agrofotovoltaike u razdoblju 2024.–2026. tek se oblikovalo: prijedlozi izmjena ZKZ-a predviđali su mogućnosti prije svega na poljoprivrednim zemljištima u zarastanju i trajnim travnjacima nižeg boniteta, uz očuvano poljoprivredno korištenje.
- Pilot-projekti, poput onoga na Brdu, iznimka su koja je dopuštena i na kvalitetnijim zemljištima, upravo zato da se dobiju podaci.
- U javnoj raspravi kao uvjet se spominje ograničenje smanjenja uroda (navodilo se najviše 15–20 %), što nagovještava smjer buduće regulative.
Što to znači za poljoprivredna gospodarstva i investitore?
- Poljoprivredno gospodarstvo s potrošnjom struje (hlađenje, mljekarstvo, navodnjavanje): već danas postoje realne mogućnosti samoopskrbe na krovovima gospodarskih objekata; AFV iznad trajnih nasada postaje sljedeći korak kada regulativa bude dovršena.
- Voćari s mrežama protiv tuče: konstrukcija AFV-a dugoročno može zamijeniti ili dopuniti zaštitne sustave, to je jedna od ključnih sinergija koje ispituje Brdo.
- Investitori: AFV nije prečac za klasične elektrane na poljoprivrednim zemljištima, jer poljoprivredno korištenje ostaje primarno, a projekti će se procjenjivati prema utjecaju na proizvodnju.
Trenutačno smo u JB energiji, nakon izvedbe pilot-projekta, u fazi praćenja učinaka i regulative te pripremamo tehnička rješenja za trajne nasade i poljoprivredne objekte. Za poljoprivredna gospodarstva već danas izvodimo samoopskrbne elektrane sa spremnicima, a kod AFV-a savjetujemo pri pripremi projekata koji će biti usklađeni s pravilima koja dolaze.
Zaključak
Brdo pri Lukovici za slovensku je agrofotovoltaiku ono što je prije nekoliko godina bio prvi val samoopskrbnih elektrana za krovove: pilot-projekt koji će postaviti pravila igre. Poljoprivredna gospodarstva koja o dvojnom korištenju razmišljaju već danas bit će u prednosti kada regulativa bude donesena.
Razmišljate o sunčevoj energiji na gospodarstvu? Nazovite +386 7 292 7028 ili pišite na info@jb-energija.com, provjerit ćemo mogućnosti vaših krovova i zemljišta i obavijestiti vas kada pravila za AFV budu konačna.
Izvori:
- MOPE/gov.si, priopćenje za javnost »Agrofotovoltaika — priložnost za sinergijo med pridelavo hrane in čisto energijo« (9. 7. 2025.): https://www.gov.si/novice/2025-07-09-agrofotovoltaika-priloznost-za-sinergijo-med-pridelavo-hrane-in-cisto-energijo/
- MKGP/gov.si (9. 7. 2025.): https://www.gov.si/novice/2025-07-09-agrofotovoltaika-je-eden-od-odgovorov-na-vse-vecje-izzive-kmetijstva/
- Poljoprivredni institut Slovenije — priopćenje za javnost i letak o pilot-projektu (lokacija, sorta kiku, kontakti IC Brdo): https://www.kis.si/wp-content/uploads/2025/10/Sporocilo_za_javnost_Agrofotovoltaika_priloznost_za_sinergijo_med_pridelavo_hrane.pdf; https://www.kis.si/wp-content/uploads/2026/06/SLO-zgibanka-AGROFOTOVOLTAIKA_2025_www.pdf
- RTV SLO (52 kW, 208 modula prema sažecima; 205.000 EUR, švicarski doprinos; 560 m² testnih polja; stajališta struke): https://www.rtvslo.si/n/751422; https://www.rtvslo.si/okolje/koristi-in-tveganja-soncnih-panelov-na-kmetijskih-zemljiscih/753223
- Tehnički podaci (52 kW, 208 bifacijalnih modula): Balkan Green Energy News, https://balkangreenenergynews.com/rs/pilot-projekat-agrosolara-u-sloveniji/











